Sve se može pokvariti u ovoj zemlji, pa i dobra ideja o uzgoju malina, a da se upravo to desilo, svjedoči i jedna među 94 firme koje su zatvorene na početku 2024.
U BiH su u prethodnih 16 dana propala još 94 preduzeća. Prema izvještaju Capital.ba, likvidacioni ili stečajni postupak otvoren je u firmama Tara produkt iz Laktaša, Var-mont iz Tuzle, Malo sunce iz Mostara, Remcom iz Banovića, Iguana grafika iz Posušja, DM trans iz Sanskog Mosta te Elektroakustik iz Goražda. Isti postupak je okončan za firme Eco futura iz Zvornika, Nurr iz Velike Kladuše, M-sign iz Čitluka, Art of Beauty iz Kalesije, Green way-zeleni put iz Sanskog Mosta te Župa komerc iz Laktaša.
Neki od ovih slučajeva su u nadležnosti suda u Bihaću. Iskusni stečani upravitelj i ekspert iz Bihaća Šefik Smlatić kazao nam je da se ovdje radi o slučajevima zatvaranja firmi, gdje vlasnik odlazi u inostranstvo, oboli ili na neki drugi način se odluči na zatvaranje biznisa.
– To je potpuno drugačiji postupak od stečaja, firme u likvidaciji su obično zdrave firme, jer moraju sve dugove izmiriti kao uvjet za zatvaranje, odnosno da se provede likvidacija gdje je u pravilu likvidator direktor te firme, kazao nam je Smlatić.
Ali, ako se malo dublje istraže ove firme, neminovno se dolazi do poznatih boljki na našem tržištu.
Jedan otkupljivač je morao uništiti veću količinu pokvarenih malina. Kako to nije prijavio inspekciji, dobio je kaznu od 150.000 maraka
Osim što su prirodne nepogode i pandemija koronavirusa doprinijeli gašenju firmi, još se gase firme koje su trpjele posljedice lošeg vođenja politike u malinarstvu. Originalna ideja agrarnih stručnjaka bila je da se projekt malinarstva provodi kao osnaživanje nezaposlenih porodica u BiH, da na jednom dunumu zemlje imaju usjev od kojeg mogu živjeti i da sve rukice u domaćinstvu budu zaposlene.
To je tako trebalo i ostati, smatra Varmaz, ali umjesto prilike za egzistenciju onim najslabijima, u maline se udarilo kao u veliki biznis. To je izazvalo nestabilnost na tržištu, pad cijene, te u presudnom momentu nedostatak poticaja i nebrigu države.
Opet je kriva politika. Ove godine, naprimjer, poticaji za maline bit će preusmjereni u žitnice Semberije. Međutim, i prije nego se to znalo, malinarima se obećavalo da neće biti zaboravljeni. Otkupljivačima telefoni neprestano zvone, jer proizvođači pitaju za novac, a oni im moraju reći da poticaja neće ni biti. A ipak, stručnjaci za agrar i dalje zastupaju tezu kako na dunumu zemlje, za onog koji ima samo toliko, isplatnijeg usjeva od maline nema.
Izvor: olosbođenje.ba
