Cazinska krajina je naseljena još od razdoblja paleolita, tj. starijeg kamenog doba, a o tome imamo značajnu potvrdu u jednom slučajnom arheološkom nalazu jedne kamene kalupaste sjekire pronađene u samome gradu Cazinu, u naselju Stara Govedarnica.
Na ovom području evidentirana su i potvrđena mnoga naselja gradinskog tipa s kraja 9. i početka 8. stoljeća p.n.e.
Pored svih arheoloških pronalazaka možemo utvrditi da su najveći i najpouzdaniji izvori i čuvari historije Cazinske krajine upravo stari gradovi kojih je na ovom području izuzetno velik broj.
Kao primjer jednog grada imamo Stari grad Cazin sa džamijom koji je na grbu tog grada, Stari grad Ostrožac nad kanjonom rijeke Une, ključki Stari grad, ali i Stari grad Velika Kladuša. Pored njih tu je još nekoliko starih gradova u mjestima Bužim, Vrnograč, Podzvizd, Todorovo.
O starim gradova U krajini ispričane su brojne legende, a pisanih tragova je nažalost vrlo malo. Koliko su stari gradovi privlačni za građane, najbolje govori to da je nakon adaptacije i rekonstrukcije, Stari grad Podzvizd ovog ljeta postao prava turistička destinacija.
Koliki je značaj kulturnih spomenika za samu Krajinu, pitali smo Lejlu Hairlahović -Hušić, doktoranticu etnologije i kulturne antropologije na Sveučilištu u Zagrebu.
„Značaj kulturnih spomenika se ogleda u tome da su oni svojevrsna poveznica prošlosti i sadašnjosti i da smo mi na osnovu te materijalne kulturne baštine u mogućnosti da pratimo razvoj određenog prostora.“
Ističe Lejla i dodaje:
„Krajina, koja se danas smatra Unsko-sanskim kantonom, je poseban kulturno-značenjski prostor i vrlo kompleksan kulturno-historijski prostor kojeg treba posmatrati u cijeloj njegovoj kompleksnosti i u kontekstu svih zbivanja što znači da sve te spomenike moramo promatrati u sveopćem kontekstu.“
Na pitanje o motivaciji za rad Hairlahović-Hušić kaže da se u polju etnologije i kulturne antropologije pronašla te da inspiraciju crpi iz činjenice da se o prostoru Krajine vrlo malo stručno piše.
„Ovo je prostor koji nudi zaista velike mogućnosti za etnologe i kulturne antropologe, jer je ovaj konkretan prostor jedan od najkompleksnijih u Bosni i Hercegovini, a mogla bih reći i šire. Moja želja je da o ovom kraju što više istražujem i pišem i ostavim to za generacije koje dolaze“, kazala je Hairlahović-Hušić.
Kulturni spomenici na području Krajine, pored historijskih imaju svoju simboličnu ulogu u narodu ovog dijela Bosne i Hercegovine.
Neki su na uzvišenjima iznad gradova, neki u centralnim parkovima, nameću se nad okolinom i tako pokazuju svu veličinu burne prošlosti cijelog ovog kraja.
Priča rađena u sklopu projekta Škola novinarstva Znanje je moć
Autor: Sejman Rekić
