Povodom slučaja femicida u Bihaću, gdje je početkom ove sedmice mladu ženu ubio nasilni suprug, u brojnim gradovima Bosne i Hercegovine danas su organizirane protestne šetnje s porukom “Naš bol je vaš sram“.
U Sarajevu je nekoliko stotina građanki i građana učestvovalo u protestnoj šetnji od Trga oslobođenja – Alija Izetbegović do Vječne vatre.
Jedna od učesnica skupa Aida Daguda izjavila je da je tu kao građanka kako bi izrazila protest zbog nasilja u društvu te je pozdravila to što se danas održavaju slični protesti u blizu 20 gradova širom Bosne i Hercegovine.
“Zaista imamo femicid u Bosni i Hercegovini i u regiji i mislim da mi kao društvo moramo solidarno učiniti nešto kako bismo imali pravednije kazne za nasilnike i za ubice. Društvo i država trebaju uspostaviti pravi zakonski okvir koji će predviđati puno strožije kazne za ovakve vrste zločina“, kazala je Daguda.
Kao učesnica se nada da će svi zahtjevi organizatora naići na sluh u nadležnim institucijama, ali i u društvu, da ljudi ojačaju svijest o tome šta je dopustivo, a šta nije.
“Tražimo nultu toleranciju na bilo kakvo nasilje“, poručila je ona.
Zajedno, tu smo da kažemo – dosta!
Poziv na proteste objavila je jučer Facebook grupa “Nisam tražila“, a grupa aktivistica zajednički je pročitala poruku u kojoj su navele da je od 2017. godine ubijeno najmanje 60 žena.
“Zajedno, tu smo da kažemo – dosta! Dosta terora nad ženama! Dosta nijemog posmatranja dok ginemo u našim domovima i na ulicama naših gradova. Mjesta koja bi trebala biti najsigurnija naši su kavezi i naša stratišta. Nije se desila porodična tragedija – već ubistvo. Nije nesretan slučaj – već ubistvo. Nije zločin iz strasti, već femicid. Žena je ubijena zato što je žena. Zato što se na nas gleda kao na potrošnu robu“, poručile su one.
U poruci su navele i da žene nisu ničije vlasništvo i da su bučne i odlučne u svojoj borbi.
“Tu smo da kažemo da nismo krive! Nijedna žena, nikad, nigdje, nije kriva zato što je udarena, silovana, ubijena. Krivi su muškarci nasilnici i institucije koje ih štite. U svakoj našoj mahali, svakoj ulici, svakom haustoru, bilo da je u kući, na poslu, na nastavi ili je izašla vani prošetati, upravo sad neka žena trpi nasilje ili je potencijalna nova žrtva. Nasilje nad ženama nije privatna stvar. Nećemo samo čekati da dođemo na red. Nećemo više šutjeti. Zajedno kažemo – ovo su naša tijela, ne pripadaju vama. Ovo su naši životi, vi ih ne možete oduzeti i uniziti. Femicid ne poznaje granice. On ne zna za dob, boju kožu, vjersku, etničku ili nacionalnu pripadnost, mjesto stanovanja. Na svakom dijelu planete, kako nekad tako i sad, muškarci nasilnici ženama poručuju – dobre ste samo ako ste mrtve. A, mi kažemo, nijedna više! Nećemo živjeti u strahu. Nećemo umirati u tišini“, poručle su demonstrantice.
Zahtjev za uvođenje pravne definicije femicida
Organizatorice protesta također su kazale da zahtijevaju uvođenje pravne definicije femicida, vođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte. Hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom, odnosno Konvencijom Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
Traže i osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole.
“Stojimo solidarno sa ženama Srbije i Kosova koje su također izašle na ulice. Naš bol je vaš sram“, poručile su učesnice skupa.
Demonstranti su nakratko zaustavili i saobraćaj kod Vječne vatre u centru Sarajeva, a vozači su im solidarno trubili u znak podrške. Saobraćaj je normaliziran nakon svega nekoliko minuta.
Bihać: Sa nasiljem u porodici suočavamo se svaki dan
Organizatori današnjeg protestnog okupljanja i šetnje u gradu Bihaću, na kojem se okupilo nekoliko stotina građana, bile su organizacije “Glas žene” i “Žene sa Une”, te Inicijativa “Nisam tražila”. Poručeno je kako građanke i građani Bihaća na ovakav način izražavaju najoštriji protest zbog nedavnog brutalnog ubistva njihove tridesetjednogodišnje sugrađanke, koju je ubio vlastiti suprug, ali traže i adekvatniju zakonsku protekciju žena i njihovog tretmana u društvu.
“Mi se konkretno iz Organizacije ‘Žene sa Une’ sa nasiljem u porodici suočavamo svaki dan. Prolazimo to sa ženama i djecom koji borave u okviru naše Sigurne kuće. Prošle godine ih je bilo 86, od čega 56 djece. Mnogi od njih su direktne žrtve nasilja od strane roditelja ili drugih bližih srodnika. Ove godine ih imamo već 50. Stvarno je dosta, previše, pogotovo kada se zbog nasilja u porodici desi ovakav tragičan čin i gubitak mladog života. Nevladine organizacije stalno šalju poruke i upozoravaju, međutim ovaj put se iskreno nadam se da će nas oni koji trebaju poslušati”, kazala je Aida Behrem iz Organizacije “Žene sa Une”.
parolom “Naša bol je vaš sram” prezentirani su i neki od zahtjeva organizatora protestnog okupljanja i šetnje, koji tvrde kako bi se njihovim usvajanjem ili provedbom, barem donekle zaštitile žene, supruge, majke…
“Od nadležnih institucija zatraženo je uvođenje pravne definicije femicida, zatim uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte. Među zahtjevima je i hitno usklađivanje krivičnih zakona sa Istanbulskom konvencijom (Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici), kao i revidiranje kaznenih praksi. Mislim da je potpuno jasno kako se svi trebamo uključiti u rješavanje ovog ogromnog problema, a ne samo da mi iz nevladinih organizacija govorimo u prazno”, riječi su Enise Raković iz Organizacije “Glas žene”.
Mostar: Nasilje nad ženama nije privatna stvar
Građani Mostara okupili su se u petak na Španjolskom trgu u Mostaru. S prosvjeda je zatraženo da se u kazneni zakon uvede posebna kvalifikacija femicida.
Zastupnica u Parlamentu Federacije BiH Alma Kratina ocijenila je kako se u proteklom razdoblju s nevladinim sektorom razgovaralo o tome da se kod izmjene kaznenog zakona ide u smjeru pooštravanja kazni i da se femicid tretira kao kazneno djelo.
“Nemili događaji koji se stalno ponavljaju ukazuju na to da nam ne trebaju samo izmjene i dopune, nego novi kazneni zakon FBiH, kao i novi zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji je također sad usvojen u nacrtu, a kako bi bio usklađen s Istambulskom konvencijom, kako bismo dobili najbolji pravni okvir za zaštitu žrtava nasilja, uglavnom žena i djevojčica”, kazala je Kratina.
Ocijenila je kako svima onima koji će sjesti u zastupničke klupe ostaje zadaća da “imamo novi kazneni zakon, a ne samo izmjene”.
“Nijedna žena nikad nigdje nije kriva zato što je udarena, silovana, ubijena. Krivi su muškarci nasilnici i institucije koje ih štite. U svakoj našoj mahali, svakoj ulici, svakom haustoru, bilo da je u kući, na poslu, na nastavi ili je izašla vani prošetati, upravo sad neka žena trpi nasilje ili je potencijalna nova žrtva. Nasilje nad ženama nije privatna stvar. Nećemo samo čekati da dođemo na red”, poručeno je ranije, uz napomenu da je dosta terora, kao i nijemog promatranja dok žene ginu u svojim domovima.
Ispred aktivistkinja grada Mostara Ivana Arapović poručila je kako je ovo bunt svih žena Bosne i Hercegovine te kako iza ovog prosvjeda ne stoji nijedna politička opcija, ni stranka.
“Glavni motiv je da se pridružimo ostalim gradovima diljem BiH. Danas je 19 gradova organiziralo prosvjed usmjeren protiv femicida. Femicid je ubojstvo motivirano mržnjom prema ženama…To su najčešće bliske osobe partneri, očevi ili braća”, kazala je Arapović.
Također je naglasila kako femicid kao ubojstvo ne postoji i da se ta djela tretiraju kao nasilje u obitelji ili obiteljskim zajednicama.
“Maksimalan kazna je do deset godina. Ovim zahtijevamo pravnu definiciju femicida i uvođenje u sve kaznene akte i podatke, usklađivanje zakona s Istambulskom konvencijom, prevenciju nasilja nad ženama, kao i zaštitu žena i djevojčica, te teže kazne za počinitelje nasilja”, poručila je aktivistkinja.
Važna poruka koju je uputila Arapović je i ta “da nasilje nad ženama nije privatna stvar i da nikad nijedna žena i djevojčica nije kriva zato što je udarena, silovana ili ubijena te kako se ne želi pitati, hoće li ona biti iduća”.
Tuzla: U krivični zakon uvesti femicid
Na Trgu slobode okupilo se nekoliko stotina žena i građana Tuzle koji su iskazali svoje ogorčenje zbog svirepog ubistva žene u Bihaću. Smatraju da je krajnje vrijeme da se u krivični zakon uvrsti femicid, odnosno da je žena ubijena samo što je bila žena.
Foto: Fena
“Žene se često vraćaju u nasilno okruženje i na njih se svaljuje krivica. One se vraćaju jer sistem ne odgovori adekvatno kako je propisano zakonom. Procjena rizika nije samo obaveza nevladinih organizacija. Zato imamo ove slučajeve i nije prvi. Mi stalno postavljamo jedno te isto. Cijelo društvo neozbiljno shvata ovaj problem”, kaže Jasna Zečević iz Udruženja Vive žene u Tuzli.
Nakon okupljanja na Trgu slobode žene i drugi građani Tuzle krenuli su u mirnu šetnju.
Članica Komisije za ravnopravnost spolova Gradskog vijeća Tuzla Rusejla Halilović kaže da društveni dijalog na temu populacione politike i ravnopravnosti spolova pokazuje da postoji veliko interesovanje građana za ove teme, a također je potvrdio i ispravnost ciljeva za koje se Komisija za ravnopravnost spolova Gradskog vijeća Tuzla bori.
“Jedini način da se prekine sa ovim strašnim dešavanjima jeste jačanje institucionalnih mehanizama za prevenciju, postupanje i zaštitu u slučajevima nasilja nad ženama. Svjedoci smo da se žene svakodnevno vrijeđaju, a sada smo svjedoci i gnusnih ubistava, zatim i žene u politici su izložene vrijeđanju, kako one tako i njihove porodice, pa čak i djeca”, istakla je Halilović.
Podvlači kako je vrijeme da institucije shvate važnost promjene zakona i uvođenje femicida kao posebne kategorije zločina, kao i da nadležni shvate važnost prevencije nasilja.
Zenica: Još jednom ukazano na problem nasilja nad ženama
Protestnom šetnjom, transparentima i simboličnom postavkom “Vrišteća tišina”, na Trgu Alije Izetbegovića u Zenici, Centar ženskih prava Zenica poslao je jasnu poruku o važnosti i potrebi zaštite žena od rodno zasnovanog nasilja te stradanja od strane partnera.
Kako je rečeno, cilj ovog jednosatnog okupljanja, kojem je prisustvovalo oko 200 građana, jeste da se podigne svijest javnosti o ozbiljnosti problema nasilja nad ženama i odgovornosti društva te svih građana i građanki o problemu femicida u Bosni i Hercegovini.
Foto: Fena
“Godišnje Centar ženskih prava ima oko 1.000 klijentica koje nam se obraćaju. Njih oko 90 posto doživjelo je neki oblik nasilja, a oko 75 posto doživjelo je neki oblik nasilja u zadnjoj godini prije dolaska u Centar”, istakla je čelnica Centra ženskih prava Zenica Duška Andrić.
Žene ne ostaju pri svojim prijavama nakon doživljenog nasilja zbog činjenice “da se ne vjeruje njihovom strahu”, ali žene, naglasila je, nisu krive zbog nasilja kao ni što ostaju u zajednici s nasilnikom.
“Žene koje odlaze one samo trebaju našu podršku i poticaj društva i servise koji će ih dočekati i pomoći da same stanu na svoje noge”, podvukla je Andrić.
Kazne za nasilnike su, smatra, male, a za one koji su prvi put učinili nasilje, to im se, uglavnom, oprašta.
Odovornost cijelog društva i države je za stvaranje sigurnijeg okruženja i efikasnijih mehanizama prevencije i zaštite žena od nasilja te njegove eskalacije u femicid.
Žene Goražda poručile: ‘Nijedna više’
Žene Goražda danas su se pridružile protestima koji su organizirani širom Bosne i Hercegovine, zbog svirepog ubistva u Bihaću. Sa skupa održanog na Trgu branilaca grada poručile su “Nijedna više”, uz poziv svim sugrađanima da se solidarišu sa majkama, suprugama, kćerkama i svim ženama.
“Mi žene Bosne i Hercegovine, ujedinjene i solidarne kažemo ‘Nijedna više’. Ove sedmice ubijena je još jedna žena u Bihaću. Njen ubojica nije odmah uhvaćen. Prema nezvaničnim i nepotpunim statistikama, od 2017. godine ubijeno je više od šezdeset žena. Nije se desila porodična tragedija već ubistvo”, poručeno je sa protesta.
Foto: Fena
Naglašeno je da se od 2017. godine kroz rad koordinacionog tijela u Goraždu radi na tome da se nasilje u porodici na ovom području shvati kao ozbiljna društvena pojava te da je u ovom periodu uložen veliki, ali očito ne i dovoljan napor da u Goraždu, ali i u cijeloj BiH žrtve nasilja budu adekvatno zaštićene i zbrinute.
“Tema nasilja u porodici nije interesantna za Tužilaštva, zamjera se žrtvi ako odustane i samo u rijetkim slučajevima se razumije zašto je često takav ishod u slučajevima porodičnog nasilja. Krajnje je vrijeme da se shvati da se žrtva teško odlučuje izaći iz nasilja ako nema adekvatnu zaštitu i ako nema perspektivu koja bi joj osigurala ekonomsku neovisna od počinitelja. Zato joj je potrebno da ima adekvatnu profesionalnu podršku, socijalno stanovanje i na kraju da je ekonomski zbrinuta”, poručeno je sa skupa u Goraždu.
Naglašena je činjenica da su blage kazne za počinitelje nasilja, posebno u manjim sredinama kao što je Goražde, gdje se svi poznaju što, kako ističu, utiče i na neke sudske presude što se nikako ne bi smjelo dešavati.
IZVOR: BHRT
