Mirnom šetnjom i pozivom da se otkriju informacije o lokacijama hiljada nestalih osoba u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu je obilježen Međunarodni dan nestalih,
Porodice nestalih i predstavnici institucija koje učestvuju u procesu traženja nestalih u Bosni i Hercegovini, okupili su se na Trgu djece Sarajeva, a nakon toga su šetali do zgrade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine gdje je postavljena izložba “Gdje je?” autora Adisa Hukanovića.
U Bosni i Hercegovini se još uvijek traži više od 7.600 osoba koje su nestale tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka. U mrtvačnicama postoji oko 1.300 neidentifikovanih posmrtnih ostataka (NN), koji su kompletni i nekompletni.
Proces traženja nestalih se odvija sve teže jer nedostaje relevantnih informacija o potencijalnim pojedinačnim ili masovnim grobnicama kojih sigurno ima na desetine na području Bosne i Hercegovine.
Potraga za nestalim
Među danas okupljenim je bila i Ferida Nišić iz Hadžića koja više od tri decenije traži brata i deset članova porodice.
– Tražim brata Muju i mojih deset Musića. U Hadžićima se traže još 73 naša sugrađana. Moj brat je nestao u Lukavici, iz kasarne, 23. juna 1992. godine. Prozvano je 46 ljudi koji su bili obilježeni crvenom olovkom. Od tada im nema traga. Provjeravali smo na pet, šest lokacija u predjelu Krupca i prema Jahorini, međutim, ništa nismo pronašli – izjavila je Nišić.
Dodala je da se bh. političari bore za fotelje i da ih ovaj problem ne dotiče.
Predsjedavajuća kolegija direktora Instituta za nestale osobe u Bosni i Hercegovini (INO) Saliha Đuderija podsjetila je da je u Bosni i Hercegovini tokom proteklog rata nestalo više od 35.000 osoba.
– Do sada smo pronašli više od 25.000 osoba, ali, nažalost, još uvijek tragamo za 7.614 osoba. Ovo je simboličan dan za porodice nestalih odakle želimo poslati poruku da svi oni koji imaju informaciju o mjestu nestanka članova njihovih porodica, da je podijele sa nama. Realno je očekivati da ćemo pronaći jedan veći broj ljudi. Trenutno u mrtvačnicama imamo više od 1.000 NN tijela – izjavila je Đuderija.
Najteže u ovom procesu je doći do službenih podataka, tu su i vojne formacije koje su učestvovale u tim procesima, štabovi, civilna zaštita gdje bi se mogli pronaći podaci o eventualnim mjestima gdje se nalaze posmrtni ostaci.
Ukazala je i na potrebu otvaranja arhiva kako bi došli do informacija o potencijalnom mjestima gdje se nalaze posmrtni ostaci nestalih u Bosni i Hercegovini.
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine na godišnjem nivou provodi veliki broj pretraživanja terena i ekshumacija. Đuderija je navela da na godišnjem nivou identifikuju ili ekshumiramo od 60 do 70 osoba.
Napredne tehnologije
Dodala je da je potrebna nabavka naprednije tehnologije kako bi se završio proces identifikacije nestalih.
Predsjedavajuća Savjetodavnog odbora u Institutu za nestale osobe BiH u ime porodica nestalih Aljonka Dželetović dolazi iz Nevesinja i predstavnica je srpskog naroda.
– Ovim obilježavanjem želimo da pokažemo jednu zajednicu, našu istinu i da poručimo da predugo čekamo pravdu. Poručujemo da je krajnje vrijeme da se predaju tijela svih nestalih i da ih dostojanstveno sahranimo, da pokopamo tragove prošlosti dostojanstveno, svako na svoj način. Nama nije problem da danas svako priča svoju istinu. Moramo se suočiti sa prošlošću – pojasnila je Dželetović.
Ona traga za bratom koji je nestao 1992. godine u Mostaru.
Elmir Camić, šef Delegacije Međunarodnog Crvenog krsta/križa u BiH, podsjetio je da je u Bosni i Hercegovini pronađeno i identifikovano skoro 80 posto nestalih.
– To je globalno jako dobra i visoka stopa, međutim, važno je napomenuti da to nije nikakva utjeha porodicama još oko 7.600 ljudi za kojima se još uvijek traga. Imena tih ljudi su na našoj izložbi koju smo danas postavili ispred zgrade Parlamenta. Iza svakog tog imena stoje porodice, roditelji, braća i sestre koje 30 godina žive u neizvjesnosti – istakao je Camić.
Konfiguracija zemljišta
Poručio je da je krajnja odgovornost rješavanja pitanja nestalih na domaćim vlastima.
– Stvarna politička volja je krucijalna da bi se došlo do rješavanja ovog pitanja – dodao je Camić.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić podsjetio je na veliki protok vremena od nestanka osoba u BiH i koliko se u tom periodu promijenila konfiguracija zemljišta.
– Napredna tehnologija postoji. Svaka majka oplakuje svoje dijete, svaka sestra brata, brat sestru, dijete roditelje. Mislim da se svi trebamo angažovati da se pronađu te osobe. Ako neko iz straha ne smije da priča o lokacijama, postoje anonimne dojave, pisma – dodao je Hurtić.
Međunarodni dan nestalih se obilježava svakog 30. augusta, kao dan prisjećanja i odavanja počasti desetinama hiljada osoba širom svijeta nestalih u oružanim sukobima, zločinima počinjenim protiv čovječnosti ili usljed kršenja osnovnih ljudskih prava.
avaz.ba
