Lokalna vlast u Velikoj Kladuši i dalje se ponaša kao da su apsulutni vlasnici i vladari svega onoga što se zove općinsko, bilo da se radi o javnim preduzećima, ustanovama, budžetu. Najnoviji primjer je raspisivanje tendera za dugoročni kredit JKUP „Komunalije“ u iznosu od 6 miliona KM. Već se izvjesno vrijeme javno govori o financijskim problemima sa kojima se ovo preduzeće susreće i nemogućnosti financiranja tekućih obaveza. Iz raspisanog tendera za dodjelu kredita, jasno se vidi da je kredit hipotekarni a to znači da će cjelokupna imovina preduzeća biti zalog za kreditno opterećenje. Zbog same činjenice da su Komunalije javno preduzeće, kome će za četiri godine biti dodjeljeno 10 milona KM budžetskih sredstava, proizilazi da bi za kreditno zaduženje trebali bar biti obaviješteni članovi Općinskog vijeća. Jer radi se o preduzeću kojem svake godine bude dodijeljeno između 15-20 % budžeta, kojeg pune privredni subjekti i građani Velike Kladuše.
Od samog početka mandata aktuelnog načelnika Fikreta Abdića općinski budžet je privatiziran, javnosti se prezentira razvoj Velike Kladuše putem javnog preduzeća, kroz sistem „novih“ djelatnosti. Ako su te nove djelatnosti tvornica četaka čija je tehnologija starija od 40 godina, šivaona, poljoprivredne apoteke kojih ima sasvim dovoljno na području općine, prevaziđene seoske prodavaonice mješovite robe i sl., bojimo se da adekvatnog napretka još neće biti. Prezentiranjem ovakvog načinom razvoja sadašnja općinska vlast velikim dijelom ponižava inteligenciju preostalih Kladuščana, koji se još uvijek nisu iselili u neku od evropskih zemalja gdje je ovakav sistem privrednog razvoja odbačen prije 30 godina.
Najnoviji projekat općinske administracije je gradska tržnica za čiju se gradnju navodno planira utrošiti 6 miliona KM kreditnih sredstava Komunalija. Nažalost kao i ostali projekti i ovaj je predodređen na neuspjeh, jer su klasične gradske tržnice prevaziđene i nerentabilne i u puno većim sredinama nego što je Kladuša.
Ono što je evidentno jeste činjenica da Komunalije proceduru za dobijanje kredita pokreću devet mjeseci pred izbore (sredstva mogu biti operativna tek krajem februara), a biračima u izbornoj godini vjerovatno treba pokazati da lokalna vlast razmišlja o novim poslovnim poduhvatima putem razvoja javnog sektora, koji za tri godine nije donio toliko najavljivani privredni rast.
Mersad Sarajlija/Trend radio
