Zbog pandemije se posljednjih mjeseci naveliko piše i govori o imunitetu, njegovoj važnosti i jačanju na razne načine. No jeste li znali da neki ljudi uopće nemaju imunitet? U nastavku donosimo nekoliko zanimljivosti koje bi vas mogle iznenaditi.
Naš imunološki sistem štiti nas od raznih virusa, bakterija i parazita, ali i stanica koje su zbog pojedine bolesti, poput karcinoma, mutirale u našem tijelu. Bez imuniteta ne bismo dugo živjeli, a osim što nas čuva od bolesti, zaista je fascinantan.
Evo nekoliko neobičnih činjenica:
1. Neki ljudi gotovo uopće nemaju imunitet Film iz 1976. Dječak u plastičnom balonu, s Johnom Travoltom u glavnoj ulozi, temeljen je upravo na bolesti imunološkog sustava, odnosno na teškoj kombiniranoj imunodeficijenciji. Travolta u filmu glumi mladića koji odrasta u plastičnom balonu baš zbog toga što nema razvijen imunitet, pa njegovo tijelo nije u stanju boriti se protiv virusa i infekcija. Nasreću, iako stvarni, takvi slučajevi su rijetki – pojavljuju se jedanput na svakih 100.000 porođaja, prenosi miss7zdrava.24sata.hr.
2. Bakterije u crijevima ključ su zdravog imunološkog sistema
Ne kažu bez razloga da zdravlje počinje u crijevima. Naime, crijevna flora ima najveću ulogu u našem zdravlju i bolestima jer milioni bakterija koje se u njoj nalaze podupiru imunološki sistem te nas na razne načine održavaju zdravima. Dobre bakterije sprečavaju patogene bakterije (koje uzrokuju bolesti) da se ukorijene u našem tkivu, a komesalne bakterije “treniraju” naš imunološki sustav da razlikuje patogene od bezopasnih antigena, što može pomoći u sprečavanju alergija. Osim toga, dobre bakterije mogu utjecati na osjetljivost imunološkog sustava na antigene, potencijalno pomažući u prevenciji autoimunih bolesti (stanja u kojima imunološki sustav napada vlastita tkiva). Usto, bakterije proizvode korisna antitijela i potiču ekspresiju crijevnih bjelančevina pomoću kojih imunološki sustav popravlja unutarnje povrede.
3. Mljekarice su zaslužne za razvoj prvog cjepiva
Zanimljiv razvoj otpornosti na bolest i značenje imuniteta seže u 1700-e godine, kad su ljudi često obolijevali od velikih boginja – jedne od najsmrtonosnijih bolesti. Međutim, britanski liječnik Edward Jenner primijetio je da mljekarice koje su preboljele kravlje boginje (čija je stopa smrtnost bila mnogo niža) ne mogu oboljeti od velikih boginja. Jenner je testirao svoje otkriće tako što je uzorak kravljih boginja s ruke jedne mljekarice prenio na ruku zdravog osmogodišnjeg dječaka. Dječak dotad nije bio prebolio niti kravlje niti velike boginje. Razvio je blage simptome kravljih boginja i ubrzo se oporavio, nakon čega je Jenner proveo tzv. variolizaciju (postupak u kojem bi se zagrebla koža i izložila se sadržaju rane zaražene osobe) s velikim boginjama, od koje dječak nikad nije obolio. Isto je testiranje Jenner proveo na više ljudi te nakon toga objavio svoj rad, a sam postupak nazvao je “vaccine inoculation” (na latinskom “vacca” znači “krava”), što je poslije skraćeno u “vaccination”, odnosno cijepljenje. Edwarda Jennera zbog tog otkrića smatraju pionirom cjepiva.
4. Sunčeva svjetlost utječe dvostruko na naš imunološki sistem
Izlaganje suncu zapravo je dvosjekli mač – s jedne strane, izlaganje ultraljubičastim zrakama može suzbiti odgovor imunološkog sistema na bakterijske, virusne i gljivične infekcije. Štoviše, ne samo da može suzbiti imunološke reakcije na nove viruse i agense nego to može učiniti i onim imunološkim reakcijama koje su već uspostavljene u našem tijelu, npr. reakcije koje nas štite od mikrobioloških infekcija. S druge strane, izloženost suncu potiče stvaranje vitamina D u tijelu, koji, u suradnji s drugim faktorima, pomaže jačati imunološki sistem.
5. Od autoimunih bolesti najviše obolijevaju žene
Autoimuna bolest poremećaj je u kojem prirodna obrana tijela postane hiperaktivna, napadajući normalne, zdrave stanice, kao da su strana tijela. Tijelo počinje stvarati antitijela koja rade protiv vlastitog tkiva jer je došlo do “greške” u imunološkom sistemu. Neke od autoimunih bolesti su multipla skleroza, psorijaza, reumatoidni artritis i celijakija. Međutim, te bolesti ne pogađaju muškarce i žene jednako. Štoviše, procjenjuje se da je među populacijom koja ima neku autoimunu bolest više od 75% žena.
Izvor:RSarajevo
