Vladajuće političke stranke u Bosni i Hercegovini posljednjih dana nagovijestile su da bi izlazak na izbore u Bosni i Hercegovini ubuduće mogao biti obavezan i da će oni koji ne budu izašli na izbore biti novčano kažnjeni.
To je predloženo u dogovoru koji su napravile stranke državne koalicije u Laktašima, međutim lidere tek čeka usvajanje ove odredbe u Parlamentarnoj skupštini BiH.
U svijetu takav primjer nije novitet jer već postoji spisak zemalja koje godinama ili decenijama primjenjuju ovaj princip. Postoje i one koje imaju takve zakone, ali se ne primjenjuju ili su se primjenjivali, ali više se ne primjenjuju. Ipak, u većini zemalja, ne predviđaju se novčane kazne za glasanje, kako je to najavljeno kod nas.
Zemlje koje su među prvima uvele obavezno glasanje su Belgija (1892. godina), Argentina (1914. godina) i Australija (1924. godina). Također, postoje i zemlje koje imaju obavezno glasanje, ali ne i zakonski regulisane novčane kazne već samo administrativne.
Zemlje koje imaju obavezno glasanje prema stranici Idea.int su: Argentina, Australija, Belgija, Bolivija, Brazil, Ekvador, Nauru, Luksemburg, Peru, Samoa, Singapur (nije poznato da li se i danas koristi) i Turska.
Pojedine zemlje su ranije koristile ovaj zakon, ali su ga vremenom ukinule, a postoje i one koje imaju zakonski regulisano obavezno glasanje, ali ga nikada nisu primijenile u praksi, a neke od tih zemalja su Bugarska, Egipat ili Grčka. Neke od zemalja koje su ranije ukinule ovaj zakon su Urugvaj i Kipar.
Postoje i zemlje u kojima su neki stanovnici zakonski izuzeti od obaveznog glasanja, pa tako u Argentini nisu obavezni da glasaju oni između 16 i 18 godina, a u Boliviji oni koji imaju više od 70.
Treba dodati i to da za Sjevernu Koreju nisu dostupni neovisni podaci o tome da li je glasanje obavezno, ali sudeći prema informacijama koje plasiraju mediji – jeste.
Postoje brojni argumenti ‘za’ i ‘protiv’ kada je u pitanju uvođenje obaveznog glasanja.
Zagovornici ove ideje tvrde da su odluke koje donose demokratski izabrane vlade legitimnije kada u njima učestvuje veći udio stanovništva. Nadalje, tvrde da glasanje, dobrovoljno ili na neki drugi način, ima obrazovni učinak na građane. Političke stranke mogu izvući finansijsku korist od obveznog glasanja, jer ne moraju trošiti sredstva uvjeravajući biračko tijelo da uopće treba izaći na izbore.
Vodeći argument protiv obveznog glasovanja je da ono nije u skladu sa slobodom povezanom demokratijom. Glasanje nije obaveza i provedba zakona bila bi kršenje slobode građana povezane s demokratskim izborima.
Je li vlast doista legitimnija ako je visok odaziv birača protiv volje birača? Mnoge zemlje s ograničenim finansijskim kapacitetom možda neće moći opravdati troškove održavanja i provedbe zakona o obaveznom glasanju. Dokazano je da prisiljavanje stanovništva na glasanje rezultira povećanim brojem nevažećih i praznih glasova u usporedbi sa zemljama koje nemaju zakone o obaveznom glasovanju, piše Klix.
