Pristup EU fondovima, institucionalna stabilnost, disciplinirana ekonomska politika i restruktuiranje poduzeća i liberalizacije pojedinih djelatnosti, glavni su zaključci ekonomske politike u Republici Hrvatskoj u prvih 10 godina od članstva ove zemlje u Evropskoj uniji.
Istovremeno, od uvođenja eura naglašena su velike koristi i pozitivni učinci.
Dinamičnija ekonomija
Novinari iz BiH su tokom boravka Zagrebu posjetili i Hrvatsku narodnu banku, gdje su zamjenica guvernera HNB Sandra Švaljek i viceguverner HNB Michael Faulend govorili o ekonomskim dobrobitima članstva u EU i uvođenja eura kao službene valute.
Kako je naglašeno, sam ulazak u EU je ubrzao rast ekonomije, postali smo dinamična ekonomija. Godišnji neto priliv sredstava iz EU budžeta rasli su postupno kako su se razvijali kapaciteti, a pozitivni učinci članstva u EU pridonijeli su dramatičnom rastu ekonomije u posljednjih 10 godina”, naglašeno je na prezentaciji u Hrvatskoj narodnoj banci.
Sagovornici su se složili da je uvođenje eura kao službene valute u Hrvatsku ima velike koristi, te da je proces uvođenja eura odrađen savršeno.
“Vidljivi su pozitivni učinci eura. Uklanjanje valutnog rizika, relativno niže kamatne stope, eliminiran je valutni rizik, sav dug stanovništva poduzeća i države postao je dug u domaćoj valuti. Kamatne stope na javni dug sasvim su se približile nivoima kamatnih stopa država članica eurozone”, naglašeno je.
Na kraju je zaključeno da je Hrvatska danas znatno otpornija na financijske krize i vanjske šokove.
“Uvođenjem eura otklonio se valutni rizik koji je bio veliki izvor rizika i za ekonomiju, prije svega, ali i za domaćinstva u Hrvatskoj. Vidjeli smo da je uvođenje eura imalo i utjecaj na relativne kamatne stope. Relativne, jer su u međuvremenu kamatne stope rasle, ali da Hrvatska nije ušla u eurozonu, kamatne stope bi rasle zasigurno bitno više nego sada kada smo članica eurozone – kazala je, između ostalog, Švaljek.
“Sam euro, kao takav, kojeg smo uveli 2023. godine, naravno da doprinosi svemu tome skupa. Isto tako doprinose tome i evropski fondovi. Međutim, ono što bih rekao, ta prilagođavanje ekonomije koja se događala kroz vrijeme, a koja je bila potrebna kako bi se euro uveo i, naravno, kako bi Hrvatska ušla u EU još prije toga, su uspostavili određene, zdrave stupove na kojima se danas temelji ekonomski rast Hrvatske koji je zdrav i koji je održiv”, rekao je Faulend.
Nakon svega što nam je prezentovano u Zagrebu, postavili smo jednostavno pitanje, koliko je moguće i da li je uopšte moguće uvesti euro u BiH i ukinuti domaću valutu.
Podsjećamo, BiH kao mala ekonomija od 1998. godine ima sopstvenu valutu – konvertibilnu marku. Ipak, postoji nekoliko primjera zemalja u Evropi koje nisu članica, a koriste euro, poput Crne Gore. Istovremeno, postoji zemalja koje su članice EU, a koje još uvijek nisu uvele euro, poput npr. Bugarske, Češke, Danske…
Nakon svega ovoga kontaktirali smo i ekonomskog analitičara i konsultanta za investicije u BiH Zorana Pavlovića, te ga pitali postoje li šanse da se u BiH uvede euro kao nacionalna valuta.
Pavlović nam je rekao da BiH već ima euro, samo da se on tako ne zove.
“Naša valuta je fiksna i zamjenjiva za euro u odnosu koji je definisan nakon rata Centralnom bankom, kada je ona osnovana. Dakle, imamo euro, samo ne znamo da se on tako zove. Ista situacija je i u Bugarskoj. Oni imaju LEV u istom odnosu kao naša konvertibilna marka. Ništa se tu ne bi promijenilo, niti bi šta mi dobili niti izgubili”, jasan je Pavlović.
Poenta cijele priče, kako nam govori Pavlović jeste, da uvođenje eura podrazumijeva neke druge obaveze, koje, po njegovom mišljenju nama neće ništa popraviti, a ni pokvariti.
“Mi nemamo mogućnost da štampamo novac, osim onoliko koliko imamo deviznih rezervi i po tom osnovu smo jedna od zemalja koje ima samo uvoznu inflaciju, a uvozna inflacija je vezana za porast uvozne robe koja je u eurima. Tako da nama postojanje eura ili KM apsolutno ništa neće promijeniti. To su analize i razmišljanja, koja samo potencijalno u budućnosti, kada bi smo uveli euro, onda bi BiH morala ispoštovati mnoge standarde koje imaju zemlje koje su u eurozoni. Te zemlje koje imaju autonomnu monetarnu politiku, kao Mađarska, one mogu da svojom unutrašnjom politikom definišu vrijednost lokalne valute. Evropske zemlje koje imaju euro, to ne mogu, to određuje Evropska centralna banka”, zaključuje naš sagovornik.
