Oktobar je mjesec posvećen borbi protiv raka dojke, sa već prepoznatljivim simbolom – ružičastom vrpcom. Širom svijeta održavaju se manifestacije posvećene povećanju svijesti o značaju ranog otkrivanja raka dojke i podršci ženama koje su se već suočile s ovom bolešću.
Šta je rak dojke?
Rak dojke je najčešći zločudni tumor kod žena u svijetu. Nastaje kad normalne žljezdane ćelije dojke promijene svoja svojstva, te počnu nekontrolisano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo.
Najveći broj karcinoma dojke javlja se u gornjem vanjskom kvadrantu i izdancima žljezdanog tkiva usmjerenim prema aksili (pazušnoj jami).
Šta ja mogu da učinim?
Rano otkrivanje i tretman pružaju najbolje šanse za izlječenje raka dojke. Kada je rak ograničen na dojku, stopa 5-godišnjeg preživljavanja je preko 95%.
Plan ranog otkrivanja u 3 faze:
– mjesečni samopregled dojki od 20. godine života
– klinički pregledi dojki od strane liječnika
– skrining – mamografije, snimanje dojke na posebnom rendgen-aparatu za dojku, mamografu, na 2 godine kod žena starijih od 50 godina, kao i visoko rizičnih žena životne dobi između 40 – 50 godina. Žene mlađe od 40 godina, sa slučajevima raka dojke u porodici ili drugim faktorima rizika, potrebu i učestalost mamografskih pregleda treba da dogovore sa svojim liječnikom .
Kada treba napraviti klinički pregled dojki?
Važno je da svaka žena, počevši od svoje četrdesete godine života, barem jednom godišnje učini klinički pregled dojki. Ovo treba učiniti u organizaciji izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite. Klinički pregledi dojki prije četrdesete godine života mogu se preporučiti barem jednom u 3 godine, počevši već od dvadesete godine, a svakako ukoliko postoji podatak o raku dojke kod srodnika po ženskoj liniji.
Šta je Mamografija?
To je rendgenski pregled dojki, kojim se otkrivaju tumori i druge promjene, premalene da bi se mogle napipati. Prilikom pregleda treba izvršiti pritisak na dojku kompresijskom pločom, kako bi se dobila što kvalitetnija rendgenska slika.
Šta uzrokuje rak dojke ?
Uzroci nisu u potpunosti poznati. Ipak, postoje određeni faktori rizika koje možete kontrolisati i drugi na koje ne možete uticati.
Faktori na koje možete uticati, a koji smanjuju rizik od nastanka karcinoma dojke:
Rađanje prvog djeteta prije 30. godine života,
Dojenje,
Izbjegavanje rizičnog ponašanja (nezaštićeni spolni odnos), koji bi mogao rezultirati namjernim prekidom trudnoće (pobačaj),
Kontrola uzimanja kontraceptivnih pilula, kao i liječenje steriliteta hormonima uz kontrolu i nadzor liječnika,
Spriječiti posljedice i simptome klimaksa (gojaznost),
Izlaganje većim količinama zračenja.
Faktori na koje ne možete uticati su:
Starenje,
Rak dojke u prošlosti,
Slučajevi raka dojke u porodici,
Naslijeđeni mutirani gen za karcinom dojke BRCA 1 ili BRCA 2,
Prva menstruacija prije 12. godine života,
Menopauza nakon 55. godine,
Izmijenjene ćelije dojke viđene citološkim pregledom uzorka tkiva ili sekreta iz dojke.
Preporuke za žene s većim rizikom za rak dojke:
– češći klinički pregledi uz mamografiju jednom godišnje
– uzimanje antiestrogena, tamoksifena, u cilju smanjenja rizika
– profilaktička ili preventivna mastektomija ili ooforektomija u cilju smanjenja rizika
– učestvovanje u studijama hemioprevencije
Dijagnoza oboljenja dojke
Koja je razlika između skrininga i dijagnoze oboljenja dojke?
Skrining test se obavlja redovno i onda kada nije došlo ni do kakvih neuobičajenih simptoma. Dijagnostičke procedure se sporovode po javljanju sumnjivih znakova i simptoma.
Dijagnostička mamografija
Svaki mamogram se poredi sa ranijim snimcima dojke radi utvrđivanja eventualnih promjena. Ukoliko mamogram ukaže na potrebu, sprovode se i druge dijagnostičke procedure.
Ultrazvuk
Ultrazvučnim pregledom mogu se razlikovati ciste ispunjene tečnošću od čvrstih otvrdlina u dojci. Ispitivanje sem obavlja prevlačenjem ultrazvučne sonde preko specijalnim gelom premazanih dojki. Ultrazvuk dojke je pogodan za praćenje dobroćudnih promjenai kontrolu zdravlja dojki.
Biopsija
Biopsija podrazumijeva uzimanje uzoraka tkiva dojke. Tokom procedure liječnik uzima uzorak tkiva iglom ili skalpelom. Tkivo se ispituje mikroskopski i pregleda na prisustvo karcinoma ili prekanceroznih ćelija. Biopsija je jedini način da se odredi da li je promjena dobroćudne ili zloćudne prirode. 4 od 5 biopsiranih uzoraka je dobroćudne prirode.
Liječenje raka dojke može biti:
Lokalno (područje dojke i okolnog tkiva)
Sistemsko (cijeli organizam).
Rak dojke se najčešće liječi različitim kombinacijama više vrsta liječenja, a odluku o najboljem načinu liječenja donijet će u dogovoru s bolesnicom liječnik onkolog.
Izvor: zjzusk.ba