Memorijalni centar Srebrenica je danas predstavio finalni tekst Prijedloga pristupa izučavanju bosanskog genocida u obrazovanju djece i mladih, koji je u potpunosti prilagođen učenicima osnovnih i srednjih škole, te međunarodnom kontekstu.
Dokument prati namjere predlagača Nacrta rezolucije Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici kako bi mogao poslužiti za provedbu preporuka UN-a u budućnosti. Cilj Memorijalnog centra je učiniti Rezoluciju UN-a operativnim dokumentom koji će pokrenuti važne procese ka edukaciji novih generacija širom svijeta.
“Dokument predstavlja rezultat dvije godine rada Radne grupe Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine koja okuplja stručnjake i stručnjakinje iz različitih oblasti. Ovi praktičari su kroz svoje iskustvo i znanja nastojali uobličiti pristup tematici izučavanja genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a“ Srebrenica (bosanski genocid) prilagođen uzrastu učenika i učenica osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini. Cilj ovog Dokumenta je ponuditi odgovore na važna pitanja iz prakse, podijeliti iskustva kustosa i zaposlenika Memorijalnog centra te učiniti temu bliskom shvatanjima, znanjima i perspektivama novih generacija. Kroz ovaj Dokument, Memorijalni centar formuliše i predstavlja svoj službeni stav u vezi s uključivanjem teme genocida u Srebrenici u različite aspekte zvaničnih nastavnih planova i programa u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine, ali i međunarodnim programima. Ovaj alat prati smjernice Nacrta rezolucije Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici, kako bismo spremno dočekali provedbu zaključaka Rezolucije po njihovom usvajanju“, poručuje direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.
Radna grupa je izrazila zahvalnost Vladi Ujedinjenog Kraljevstva koja je podržala projekat „Istina, dijalog, budućnost“ u okviru kojeg je, kao jedna od projektnih aktivnosti, kreiran ovaj Dokument.
“Posebna pažnja u kreiranju Dokumenta usmjerena je na to da izučavanje o genocidu bude inkluzivno i da uključuje mlade ljude bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost, kako lekcije iz Srebrenice ne bi bile temelj za mržnju i netoleranciju, već kako bi poslužile za osvještavanje generacija koje dolaze o tome šta netrpeljivost, isključivanje i dehumanizacija mogu imati za posljedicu. Majke Srebrenice su se poklonile žrtvama Jasenovca, obišle su stratišta Jevreja, Roma, Srba i Hrvata u zemlji i svijetu. To njihovo djelo nas je podsjetilo da ne postoje žrtve koje manje vrijede. Isto tako, važno je da naša djeca uče o onome što se tako brzo izrodilo iz društva koje je na površini izgledalo kao „zdravo i normalno“. Na primjeru Srebrenice djeca Bosne i Hercegovine trebaju naučiti da prepoznaju znakove mržnje i netrpeljivosti koje tako lahko i brzo mogu dovesti do koncentracionih logora, pokolja i genocida. Ova znanja ćemo, po usvajanju Rezolucije UN-a, moći prenijeti na mehanizme Ujedinjenih nacija i dijeliti globalno“, dodao je Suljagić.
Smjernice su okrenute i adekvatnom komuniciranju materije prema mladim iz srpske zajednice, pa je u nastavnim materijalima posebna pažnja posvećena razumijevanju razlike između počinilaca genocida, koji su pripadali vojnim i političkim strukturama Republike Srpske i Srbije, i svih ostalih građana srpske nacionalnosti – kako bi se osiguralo da đaci i mladi koji dolaze iz ove zajednice ne osjećaju da je učenje o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici usmjereno protiv njih ili članova njihove porodice (na ovaj način osiguravamo da oni nisu obeshrabreni u istraživanju genocida).
“Ovo je primjer kako se može govoriti o činjenicama, a ne manipulirati sa žrtvama i ne proizvoditi novi talas mržnje. Upravo to nosi i duh Rezolucije UN-a, te sam uvjeren da ćemo uz vrijedni i danonoćni rad ambasadora Zlatka Lagumdžije uz snažno zalaganje članova Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića, ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića i ministra ljudskih prava i izbjeglica Sevlida Hurtića, te prijateljskih država članica UN-a, napraviti vrijedan iskorak na globalnom priznanju – ne samo genocida u Srebrenici, već i ka preuzimanju pristupa koji je Bosna i Hercegovina kroz Majke Srebrenice i Memorijalni centar Srebrenica imala u borbi za pravdu“, zaključio je Suljagić.
Memorijalni centar Srebrenica je već najavio provedbu novih zajedničkih aktivnosti sa Misijom Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, nakon uspješne realizacije Srebrenica Volunteers Programa u saradnji sa UNDP-om i UNHCR-om prošle godine.
