U Njemačkoj se u nedjelju bira novi predsjednik pri čemu dobre šanse da i daljnjih pet godina ostane na najvišoj političkoj funkciji u zemlji ima sadašnji predsjednik Frank-Valter Štajnmajer.
Predsjednik se bira u tzv. Saveznoj skupštini, tijelu koje broji 1472 člana i koje čine svih 736 članova Bundestaga, kao i isti broj predstavnika saveznih pokrajina. Stranke vladajuće koalicije, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Liberalno demokratska stranka (FDP), kao i oporbena demokršćanska Unija CDU/CSU, koje podržavaju ponovni izbor Frank-Valtera Štajnmajera, raspolažu većinom od 1233 glasa.
Time je izbor Štajnmajera već u prvom krugu gotovo izvjestan.
Pokrajinski parlamenti u Saveznu skupštinu šalju i osobe iz javnog života, a među njima će se ove godine naći i Ojzelm Tuerci, suosnivačica tvrtke Bajonteh, koja je proizvela prvo cjepivo protiv koronavirusa. Među članovima Savezne skupštine je ove godine i spisatelj bosanskohercegovačkog porijekla Saša Stanišić.
Pored Štajnmajera za najvišu političku dužnost u zemlji kandidirali su se, na prijedlog stranke Ljevica liječnik Gerhard Trabert, član Kršćansko-demokratske unije Maks Ote te kandidatkinja skupine Slobodni birači (Fraj Veler), fizičarka Štefani Gabuer. Svi ovi kandidati zbog odnosa u Saveznoj skupštini, tijelu koje se formira samo za izbor predsjednika, nemaju izgleda.
No posebice je kandidiranje jednog od najistaknutijih predstavnika konzervativnog krila CDU-a Maksa Ottea izazvalo kontroverze zbog činjenice da njega nije predložila njegova stranka, koja je još prije nekoliko tjedana podržala ponovni izbor Štajnmajera, nego desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja je u otvorenom sukobu s demokršćanima.
Oteu zbog prihvaćanja kandidature prijeti izbacivanje iz CDU-a. Isto tako, nakon što je AfD izišao u javnost s informacijom o svom kandidatu, otkriveno je da je on nekoliko dana prije toga donirao poveći iznos AfD-u.
Omiljen kod građana
Frank-Valter Štajnmajer, koji je kao socijaldemokratski političar u prvoj vladi Angele Merkel obnašao funkciju ministra vanjskih poslova, uživa i podršku građana.
Prema aktualnom ispitivanju javnog mnijenja instituta Sivi za dnevnik Alugsburger Algmajen, 55 posto ispitanih Štajnmajera smatra dobrim predsjednikom. Njih 31 posto je suprotnog mišljenja.
Štajnmajera je i prije pet godina podržala ista stranačka konstelacija, tada na čelu s Unijom CDU/CSU i SPD koji su tvorili vladajuću koaliciju.
Štajnmajer je, po mišljenju analitičara, predsjednik koji je zemlju uspješno vodio kroz nekoliko kriza tijekom svog prvog izbornog razdoblja, od kojih je najveća kriza izazvana pandemijom koronavirusa.
Svojim govorima i apelima Štajnmajer je djelovao smirujuće tijekom pandemije i demonstrativno je stao u obranu onih koji su zbog svog demokratskog angažmana našli na udaru ekstremista.
Sadašnji predsjednik je relativno rano, još na proljeće prošle godine, najavio kako se želi iznova kandidirati za predsjedničku dužnost obrazlažući to željom da zemlju izvede iz krize koju je uzrokovala pandemija.
– Tijekom pandemije su u pokušaju pronalaska pravog puta nastale mnoge društvene rane. Ja bih htio pomoći da te rane zacijele, rekao je Štajnmajer.
Dobro je upamćen i njegov angažman u poplavom pogođenim područjima na zapadu Njemačke ljeti 2021.
Štajnmajer je na svojim putovanjima u inozemstvu redovito podržavao političare koji se zalažu za reforme.
Protokolarna funkcija
Bivši predsjednik socijaldemokratskog zastupničkog kluba, rođen 1956. u zapadnonjemačkom Detmoldu, svoj privatni život drži podalje od javnosti. No 2010. je, nakon njegovog povlačenja iz politike, u javnost procurila informacija da je donirao bubreg supruzi Elke Budenbender, s kojom je od 1995. u braku.
Funkcija njemačkog predsjednika je prema Ustavu najviša politička dužnost u zemlji, ali je ograničena na protokolarne obveze u zemlji i inozemstvu. Od predsjednika se također očekuje da svojim govorima potiče javne rasprave.
Ovlasti predsjednika su u Ustavu od 1949. svjesno ograničene zbog povijesnih iskustava i uloge predsjednika Paula von Hindenburga u dolasku nacista i Adolfa Hitlera na vlast.
Ovo su prvi izbori predsjednika u uvjetima pandemije, što je organizatore dovelo pred logistički problem. U plenarnu salu Bundestaga zbog poštivanja razmaka ne stane svih 1472 članova Savezne skupštine.
Oni će zato biti raspoređeni po susjednoj Kući Paula Loebea, gdje su smještene brojne konferencijske dvorane i uredi zastupnika, a koja je podzemnim tunelom spojena sa zgradom Tajstaga, u kojoj se i nalazi plenarna sala Bundestaga.
Shodno funkciji, predsjednik uživa i najveću plaću: 2018. ona je iznosila 245.000 eura godišnje bruto, čemu treba pridodati i dodatnih 78.000 eura za troškove.
IZVOR: BHRT
