Vlada USK održala je 23.januara 107. sjednicu,a jedna od glavnih tema diskusije je bilo uvođenje dječijeg dodatka u Budžet USK-a za 2020. godinu i dalje, što do sada nijedna Vlada nije donijela.
Planirano je million KM u Budžetu. Broj djece nije još uvijek tačno definisan, podaci iz Službe za zapošljavanje, Centra za Socijalni rad, Ministarstva boraca, obrazovanja , iz više kategorija su dobiveni podaci ali još uvijek nije kompletirana evidencija.
Ovi podaci su na kraju pokazali da je oko 12.422 djece, to nije definisana brojka još uvijek nedostaju neke informacije koje će se uskoro znati. Visina naknade dječijeg dodatka će zavisiti od broja djece i financijskih mogućnosti samog budžeta.
“Ključne izmjene su uvođenje dječijeg dodatka u Budžet USK-a, u 2020. godini i dalje, što do sada nijedna Vlada nije donijela. To se odnosi na djecu dobne starosti do 15 godina, s tim da djeca sa invaliditetom koja imaju 90% i 100% invaliditeta a koja se školuju, njihovo pravo bi bilo do 26 godina” navodi Ministrica Zdravstva rada i Socijalne politike, Nermina Ćemalović.
Donešen je jedan kriterij da djeca u porodicama čija su primanja ispod 10% prosječne plate Kantona u prošloj godini, da ta djeca, po članu porodice imaju pravo na dječiji dodatak.
Zakon o radu Federacije BiH definiše majke koje imaju potrebu nakon porodiljnog skraćeno radno vrijeme i zakon o Socijalnoj zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom konkretno govore o tome.
Poslanica Vildana je tražila da se majkama koje traže radno skraćeno radno vrijeme nakon porodiljnog imaju 100% plaćeno. Po zakonu BiH o zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom definisano je tako da razliku od 4 sata koje majka ne radi,30% plaća poslodavac.
Ovaj zahtjev se odnosi na majke koje imaju troje i više djece, međutim Zakon o radu Članom 64. i 65. definiše da na to imaju pravo i majke koje imaju jedno dijete do godinu dana starosti poslije porodiljnog odsustva , majke blizanaca i majke djece kojima je potrebna posebna njega (potvrda iz Zdravstvene ustanove da je potrebno da majka bude uz dijete) i Članom 65. Zakona o radu FBiH definiše se da je to period od 3 godine poslije porodiljnog odsustva.
Krajina.ba/Trend radio
