Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se na dan kada je 1882. godine Robert Koch objavio da je otkrio uzročnika tuberkuloze – Mycobacterium tuberculosis, koji je u njegovu čast nazvan Kochov bacil.
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze 2024. šalje poruku nade da je povratak na pravi put za preokret u borbi protiv tuberkuloze moguć kroz povećana ulaganja i brže prihvatanje novih preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Nakon preuzimanja obaveza država članica na sastanku Ujedinjenih naroda na visokoj razini 2023. godine za ubrzanje napretka u borbi protiv tuberkuloze, ovogodišnji fokus je pretvaranje tih obaveza u konkretne akcije.
ŠTA JE TUBERKULOZA (TB)?
Tuberkuloza je zarazna bolest koju uzrokuju bakterije koje pripadaju rodu Mycobacterium. Najčešći uzročnik je Mycobacterium tuberculosis koji uglavnom napada pluća, a prenosi se kapljičnim putem, tj. zrakom, kada oboljele osobe kašlju, kišu ili govore. Udahnute i razmnožene bakterije iz pluća mogu dospjeti u bilo koji drugi organ u tijelu.
Nakon ulaska uzročnika u pluća najčešće se javlja tzv. latentna ili “prikrivena” infekcija, kada osoba nije zarazna i samim tim nije opasna za okolinu. Samo oko 10% „prikrivenih“ infekcija se razvija u aktivnu bolest. Međutim, ukoliko iz bilo kog razloga dođe do pada odbrambenih snaga organizma, povećava se rizik od aktiviranja bacila tuberkuloze i nastanka TB oboljenja -zbog iscrpljenosti ili nekih drugih stanja poput šećerne bolesti, zloćudnih tumora, hroničnih bolesti bubrega, transplantacije organa, AIDS-a, terapije kortikosteroidima i drugim imunosupresivnim lijekovima, pretjeranog konzumiranja alkohola i cigareta, pothranjenosti i sl.
Simptomi razvijene bolesti mogu više mjeseci biti blagi, kada se infekcija lako prenosi na druge osobe. Uobičajeni simptomi plućnog oblika TB su kašalj duži od 4 nedjelje (ponekad s izbacivanjem krvi), bol u prsima, slabost, umor, gubitak težine, groznica i noćno znojenje. Kod vanplućnog oblika TB-a, simptomatologija zavisi od lokalizacije TB procesa.
DIJAGNOZA
Dijagnoza TB-a uspostavlja se na osnovu:
– detaljne anamneze
– kliničkog pregleda
– izolacije uzročnika iz bolesničkog materijala (sputuma, krvi …) i kultivacije
– RTG-a pluća i grudnog koša
– tuberkulinskog kožnog testa -TST (tuberculin skin test) ili PPD test
– QuantiFERON testa (IGRA- Interferon Gamma Release Assay- krvni test) za latentne infekcije
– testova molekularne dijagnostike (PCR).
Kako bi se omogućilo rano otkrivanje oboljelih i spriječilo širenje bolesti, osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa oboljelim potrebno je PPD testirati, primijeniti QuantiFERON test i, ukoliko je indicirano, uraditi RTG pregled.
WHO preporučuje korištenje brzih molekularnih dijagnostičkih testova kao inicijalnih, kod svih osoba sa znakovima i simptomima TB-a, kao što su Xpert MTB/RIF Ultra i Truenat, sa visokom tačnošću i velikim značajem u ranom otkrivanju TB i TB otporne na lijekove.
LIJEČENJE
Terapija odgovarajućim antibioticima namijenjena je zaraženim, bez simptoma (preventivno liječenje – za pacijente inficirane uzročnicima tuberkuloze koji nemaju aktivnu bolest) te oboljelim sa simptomima bolesti. Najčešće korišteni antibiotici su: izoniazid, rifampicin, pirazinamid, etambutol i streptomicin.
Otpornost uzročnika (rezistencija) na antituberkulotike (DR-TB) u svijetu postaje sve veći problem. Aktuelna je i multirezistentna tuberkuloza (MDR-TB), oblik tuberkuloze uzrokovan bakterijama koje ne reaguju na izoniazid i rifampicin, 2 najučinkovitija lijeka prve linije protiv tuberkuloze. MDR-TB se može liječiti i izliječiti primjenom lijekova druge linije, dok najveći izazov u terapiji predstavlja ekstremno rezistentna tuberkuloza (XDR-TB) koju karakteriše otpornost na najmanje četiri ključna lijeka, uključujući i lijekove druge linije.
PODACI O OBOLIJEVANJU OD TUBERKULOZE U SVIJETU I FBIH
Tuberkuloza uglavnom pogađa odrasle osobe u njihovim najproduktivnijim godinama, međutim, sve dobne grupe su u opasnosti. Oko 1/4 svjetske populacije zaražena je TB. Kod oko 5-10% vremenom će se pojaviti simptomi, odnosno razviti bolest. Oni koji su zaraženi ali (još) nisu bolesni, ne mogu je prenijeti.
Oko 10,6 miliona ljudi širom svijeta oboljelo je 2022. godine od TB – 5,8 miliona muškaraca, 3,5 miliona žena i 1,3 miliona djece. Najveći broj novih slučajeva u 2022. godini potiče iz jugoistočne Azije (46%), slijede afrička regija (23%) i zapadni Pacifik (18%). Iste godine, ukupno 1,3 miliona ljudi umrlo je od tuberkuloze. Više od 80% novih i smrtnih slučajeva registrovano je u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. TB je vodeća zarazna bolest koja uzrokuje smrtni ishod i dominantni je uzrok smrti kod oboljelih od AIDS-a.
Po podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u Federaciji Bosne i Hercegovine 2020. godine od TB je oboljelo 288 osoba, 2021. godine 215, 2022. godine 247, a 2023. godine 232 osobe.
GLOBALNE INICIJATIVE I AKTIVNOSTI U BORBI PROTIV TUBERKULOZE
Više ulaganja u podršku uvođenju opcija preventivnog tretmana tuberkuloze, kraći režimi liječenja, brza molekularna dijagnostika i testovi za tuberkulozu, druge inovacije i digitalni alati dovest će do poboljšanja zdravstvenih ishoda i spasiti milione života. Investiranje u istraživanje i inovacije ključno je za ubrzavanje napora za postizanje krajnjih ciljeva vezanih uz tuberkulozu. Povećanje pristupa preventivnom liječenju tuberkuloze i uslugama skrininga na tuberkulozu su prioritet, jer realizacija može dovesti do velikih zdravstvenih i finansijskih rezultata.
Siromaštvo, nejednakost, pothranjenost, komorbiditeti, diskriminacija i stigma glavni su pokretači epidemije tuberkuloze i ujedno predstavljaju razloge da se napredak u borbi protiv tuberkuloze ne može postići djelovanjem samog zdravstvenog sistema. WHO blisko sarađuje sa zemljama, partnerima i civilnim društvom u povećanju odgovora na tuberkulozu i provodi šest osnovnih funkcija kako bi doprinijela postizanju ciljeva političke deklaracije sa UN-ovog sastanka na visokom nivou, ciljeva održivog razvoja, strategije za okončanje tuberkuloze i strateških prioriteta WHO-a:
– globalno vođstvo u okončanju tuberkuloze kroz razvoj strategije;
– političko i multisektorsko učestvovanje;
– jačanje odgovornosti, zagovaranje i partnerstva, uključujući i partnerstvo sa civilnim društvom;
– osmišljavanje istraživačkog i inovativnog programa za tuberkulozu i podsticanje širenja znanja;
– utvrđivanje normi i standarda o prevenciji i brizi za tuberkulozu te promicanje i olakšavanje njihovog provođenja;
– razvoj i promicanje etičkih i politika za prevenciju i brigu za oboljele utemeljene na dokazima;
– osiguravanje pružanja specijalizirane tehničke podrške državama članicama i partnerima zajedno sa regionalnim i državnim kancelarijama Svjetske zdravstvene organizacije;
– kataliziranje promjena i izgradnja održivih kapaciteta;
– praćenje i izvještavanje o statusu tuberkuloze u svijetu i napretku u finansiranju i provođenju odgovora na globalnom, regionalnom i državnom nivou.
PREVENCIJA
Vakcinacija
Vakcina Bacille Calmette-Guérin (BCG) koristi se već 100 godina, spasila je desetine miliona života i efikasna je kod djece mlađe od pet godina u prevenciji smrti od tuberkuloze i teških oblika bolesti, ali pokazuje različitu efikasnost u zaštiti od plućne tuberkuloze kod adolescenata i odraslih. Nekoliko je studija pokazalo da ekekat BCG-a slabi kako se djeca približavaju adolescenciji. Ljudi se mogu zaraziti tuberkulozom, ali toga nisu svjesni. Stoga su nove i poboljšane vakcine koje su efikasne u prevenciji plućne TB kod adolescenata i odraslih neophodne za kontrolu i smanjenje prenosa TB-a.
Koraci za sprječavanje infekcije i širenja tuberkuloze
– Potražite ljekarsku pomoć ako imate simptome poput dugotrajnog kašlja, temperature, noćnog znojenja i neobjašnjivog gubitka težine jer rano liječenje tuberkuloze može zaustaviti širenje bolesti i poboljšati vaše šanse za oporavak.
– Testirajte se na tuberkulozu ako ste pod povećanim rizikom, npr. ako ste bili u kontaktu s ljudima koji imaju tuberkulozu u vašem domaćinstvu ili na radnom mjestu.
– Ako ste oboljeli od TB slijedite upute za liječenje – važno je da prestanete uzimati lijekove za tretman tuberkuloze samo po uputi ljekara jer postoji mogućnost da se TB vrati te praktikujte higijensko-epidemiološke mjere uključujući izbjegavanje kontakta s drugim ljudima, nošenje maske, prozračivanje prostorija, pokrivanje usta i nosa tokom kašljanja, kihanja i govora te pravilno odlaganje korištenih maramica i maski.
Izvor: ZZZJ FBIH
